24. EU će nas prisiliti da jedemo insekte. Lažni ili ne?
EU nameće uporabu kriket brašna, koje čak može ubiti neke potrošače, navodi se u lažnim vijestima koje su kružile Rumunjskom, Srbijom i brojnim drugim zemljama diljem Europe, uz neke virusne tweetove. Opisano je da će EU prisiliti svoje građane da jedu insekte. U studiji iz 2013. godine Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu navela je da insekti mogu biti alternativni izvor proteina i da su farme insekata ekološki prihvatljivije od onih koje uzgajaju životinje. Nije trebalo dugo, a čuli su se glasovi koji su tvrdili da će spomenuta studija i namjera Europske komisije da odobri stavljanje na tržište hrane na bazi insekata u prostoru zajednice, biti samo nova faza u zlom planu okultnog svijeta, otrovati i smanjiti populaciju planeta.
Teorija očito nije zaobišla online teoretičare zavjere; preuzele su je i pojačale razne javne osobe, od političara i novinara do influencera koji znaju sve. Dakle, sa svakom novom regulativom Europske komisije u području hrane, tema “resetiranja hrane” i New Age dijeta preuzeta je i agresivno se širi na konzervativnim propagandnim kanalima i tabloidima. Masivno su ga zauzeli najpopularniji tabloidi u Srbiji, uglavnom oni koji njeguju euroskepticizam.
KAKO TO MOŽEMO POTVRDITI?
Komercijalizaciju kao hranu za kućni kriket (Acheta domesticus) odobrila je Europska komisija već 10. veljače 2022., nakon odobrenja, 12. studenoga 2021., komercijalizacije bagrema (Locusta migratoria) i, 8. veljače 2022., žutog brašna (Tenebrio molitor), sve u smrznutom, sušenom i praškastom obliku. Korištenje insekata kao alternativnog izvora proteina nije novo, a insekti se redovito jedu u mnogim dijelovima svijeta. Nedavna studija napravila je sintezu i pokazala da se oko 2.000 vrsta insekata jede u više od 100 zemalja širom svijeta. Jestivi kukci, a posebno cvrčci, dio su tradicionalne prehrane nekoliko zemalja u Aziji, kao što su Kina, Japan, Tajvan, Kambodža, Laos, Mjanmar, Vijetnam, Tajland, ali i u Ekvatorijalnoj Africi, pa čak i Meksiku. Njihova konzumacija odvija se u različitim oblicima i u različitim prilikama. Njihova priprema obično uključuje prženje ili kuhanje na pari za konzumaciju kao glavno jelo ili snack.
Domaći kriket cijenjen je zbog okusa, arome i teksture. Također, količina hranjivih tvari, posebno proteina, koje ovi insekti sadrže je značajna, činjenica je utvrđena nizom studija i laboratorijskih analiza provedenih tijekom posljednjih 20 godina. Oni pokazuju da, na primjer, kriket brašno sadrži između 50-70% proteina i esencijalnih aminokiselina, a sadržaj masti doseže 20%. Cvrčci su također izvor minerala kao što su bakar, selen, magnezij, cink i vitamini. Ne podrazumijevajući isključivo prehranu na bazi insekata, a nipošto obvezno, povećanje udjela insekata u osnovnoj prehrani čovječanstva moglo bi pomoći u hranjenju sve veće populacije.
Odlukom od 3. siječnja 2023. Europska komisija samo odobrava komercijalizaciju proizvoda na bazi kukaca u EU-u od strane vijetnamskog proizvođača, čija je dokumentacija analizirana i suočena s rezultatima Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) tijekom razdoblja od 4 godine (2018. – 2022.). Nadalje, EFSA je u znanstvenom mišljenju objavljenom još 2015. navela da upotreba kukaca kao izvora hrane i krme ima važne ekološke i gospodarske koristi te ne predstavlja veliku prijetnju sigurnosti hrane. Farme insekata mogu rezultirati nižim emisijama stakleničkih plinova i amonijaka od farmi goveda ili svinja i većom učinkovitošću u pretvaranju hrane za životinje u proteine, navodi se u izvješću.
Istodobno, EFSA Zaključio je da sve dok se kukci hrane trenutno dopuštenom hranom, šanse za alergijske reakcije ili toksične učinke slične su drugim trenutno korištenim izvorima proteina. Cvrčak, budući da je člankonožac, ima mnogo proteina sličnih onima drugih insekata, grinja i rakova, kao i onih mekušaca. Zbog toga je Europska komisija propisno uvela pravilo označivanja prehrambenih proizvoda koji sadrže djelomično odmašćeni prah Acheta domesticus (kućni kriket), u skladu s europskim propisima. Odobrenje koje je dala europska izvršna vlast odnosi se samo na uzgajane cvrčke, a ne divlje, pri čemu su rizici od toksične kontaminacije u ovom slučaju slični konzumaciji jestivih gljiva s odobrenih gospodarstava u odnosu na one ubrane u šumi.
Zaključno, potrošnja insekata, bez obzira na oblik i način kuhanja, ostaje izbor, Europska komisija to naglašava što je jasnije moguće u službenom odgovoru poslanom PressOne publikaciji u kolovozu 2022.: “Europska komisija neće prisiljavati građane da jedu insekte (ili bilo što drugo). Potrošnja insekata je moguća, nikad obvezna, sve dok ih Komisija odobrava kao novu hranu. Primjerice, belgijski subjekt u supermarketu Delhaize uveo je 2014. u svoje trgovine u Belgiji jelo na bazi brašna, ali ono nije bilo uspješno i morao je brzo povući proizvod s polica.
ŠTO KAŽU DRUGI IZVORI?
DW i mnogi drugi vjerodostojni mediji izvještavaju o ovoj temi ovdje i ovdje
Pitanje upućeno Europskom parlamentu javno je objavljeno na internetskoj stranici Komisije
LAŽNI ILI NE?
Nitko nas neće prisiliti da jedemo insekte. Glasnogovornik Europske komisije potvrdio je to e-poštom Euronewsu rekavši: “Obvezne informacije o hrani moraju biti dostupne za pretpakiranu i nepretpakiranu hranu. Navođenje alergena je obavezno i mora se osigurati potrošačima kada se hrana nudi na prodaju pretpakirana ili bez pretpakiranja.
