13. Ruski dječak pretučen na smrt od strane Ukrajinaca u Njemačkoj. Lažni ili ne?
Tvrdnja da je rusku mladež na smrt pretukla “rulja ukrajinskih izbjeglica” u njemačkom gradu Euskirchenu objavljena je u videu obraćajući se Rusima u Njemačkoj U ovom videu, koji je prvi put objavljen na TikToku prije nego što se proširio na druge platforme društvenih medija, žena koja govori ruski detaljno opisuje navodno premlaćivanje, opisujući kako je 16-godišnjak teško pretučen u komu. Žena priznaje da ne poznaje dječaka osobno, ali da joj je prijatelj rekao o tome. U videu, koji je prevela ruska služba DW-a, ona tvrdi da je “u gradu Euskirchen u blizini Kölna, na željezničkoj stanici, pretučen dječak. Skupina Ukrajinaca pretukla ga je pola do smrti – tako da je odveden na intenzivnu njegu. Bio je u komi. Ove gadove je policija jednostavno odvela u kuću u kojoj su živjeli. Do sada im ništa nije učinjeno.” “Ali danas mi je prijatelj napisao da je ovaj dječak, Daniel, umro. Dečki! Umro je. Ne mogu to zamisliti. Ne mogu to sada zamisliti. To je bilo dugo očekivano dijete u ovoj obitelji.” Posljednja tvrdnja baca pitanje kako je znala da je dječak dugo očekivano dijete ako ona sama ne poznaje obitelj. Videospot je dodatno privukao pažnju na račun Aline Lipp, njemačko-ruske influencerice koja je objavila sadržaj za Kremlj na svom Telegram računu
KAKO TO MOŽEMO POTVRDITI?
Iako je ovaj video široko rasprostranjen u ožujku 2022. godine, putem TikToka, Twittera, Telegrama i drugih platformi, njemačka policija imala je brzu reakciju, navodeći da ovaj zločin nikada nije prijavljen u ovom gradu i nikada se nije dogodio. “Bonska policija, koja je odgovorna za smrtne zločine na području Euskirchena, nema informacije o takvom nasilnom napadu ili čak o smrtnom slučaju. Državna zaštitna služba Bonske policije preuzela je istragu. Stručnjaci trenutačno pretpostavljaju kako se radi o namjernom ‘lažnom videu’ čiji je cilj poticanje mržnje”, navodi se u priopćenju policije. Simon Rott, glasnogovornik policije u Bonnu, rekao je za DW da “nije bilo takvog incidenta” ili bilo kojeg drugog sličnog napada u Euskirchenu. “Trenutačno istražujemo identitet i pozadinu dotične žene”, kazao je, također potvrđujući kako policija zajedno s uredom javnog tužitelja ispituje ima li slučaj “bilo kakvu relevantnost po kaznenom zakonu”.
Nekoliko dana kasnije, ista žena objavila je drugi video u kojem se ispričava za svoje tvrdnje, rekavši: “Danas sam saznala da je to lažna.” “Želim se ispričati svima koji su vidjeli moj video jer se nije ispostavilo da je istina. Htjela sam pitati danas kada će se održati sprovod i saznala da su sve to bile laži”, kaže ona u videu. Ona dalje pripovijeda da osoba koju je spomenula u prvom videu koja joj je rekla o navodnom napadu “mrzi Ukrajince i odlučila im naškoditi kroz ovu priču”. Ona kaže da je vjerovala u priču jer su Rusi u Njemačkoj maltretirani zbog rata u Ukrajini. “Svim srcem sam vjerovao da mi ne trebaju činjenice, slike ili potvrda. Želim da ne ponavljaš moju pogrešku. Ne vjerujte nikome, a da niste vidjeli potvrdu. Trenutno ne znam vjerujem li u TikTok ili ne – što je lažno, a što nije – kad sam i sam upao u tu zamku.”
ŠTO KAŽU DRUGI IZVORI?
Mnogi mediji analizirali su ovaj video. Washington Post u članku analizira ovaj video kao dio ruskog medijskog hibridnog rata. Naknadna isprika žene nije zaustavila njezine neutemeljene tvrdnje da se šire online. Umjesto toga, njezine diskreditirane tvrdnje nastavile su podupirati nastojanja glasova povezanih s Kremljem da se opravda ruski napad na Ukrajinu i potaknu podjele unutar njemačke manjine koja govori ruski, što uključuje gotovo 1,2 milijuna ljudi koji govore uglavnom ruski kod kuće, prema saveznim procjenama.
Njemački protuteroristički dužnosnik, koji je želio ostati anoniman kako bi razgovarao o aktualnom pitanju provedbe zakona, rekao je da “sam video i način na koji je distribuiran” nose obilježja dezinformacija koje šire “ili ruski državni akteri ili nedržavni akteri koji djeluju u ime Rusije”.
PRETRAŽIVANJE KLJUČNIH RIJEČI
Pretraživanje ključnih riječi godinu dana kasnije, dokazuje da su ovu lažnu vijest lako razotkrili razni mediji, kao što su DW fact check, Reuters Fact Check, Washington Post i mnogi drugi.
LAŽNI ILI NE?
Vrlo lažno i s očitim lošim namjerama da potakne mržnju i širi ratnu propagandu.
